Vanilija, odavno poznata Indijancima u Srednjoj Americi, je počela da osvaja gurmane širom svijeta od otkrića Amerike, zajedno sa kakaom i drugim do tad nepoznatim plodovima iz Novog Svijeta.

Maje i poslije Acteci su koristili vaniliju, koju su zvali "tlilxochitl" uglavnom za svoja royalska čokoladna pića. Evropljani su upoznali i zavoljeli vaniliju u 17. stoljecu, koristili su je kao lijek od više bolesti, i naravno zbog mirisa i ukusa, kao dodatak, hrani i piću. Vanilija se sasvim pravedno smatra moćan afrodizijak.

Danas miris i ukus vanilije zna svako, koji je uglavnom sinteticčki, jer je pravi vanilin ekstrakt veoma skup, a njegova proizvodnja jedva isplativa za proizvođače. Miris vanilije se sastoji od više komponenti, glavne od kojih su vanilin i piperonal (heliotropin).

Vanilija je orhideja-penjačica, čija najpopularnija vrsta u svijetu Vanilla planifolia potiče iz Meksika. Postoji stotinjak vrsta ove biljke, ali samo dvije se koriste u širokoj komercijalnoj proizvodnji radi ukusa i mirisa: Vanilla planifolia i Vanilla tahitiensis. 

Vanilla planifolia sada raste u tropskoj klimi širom svijeta, u Meksiku i Južnoj Americi, Karibama, na otocima u Indijskom oceanu, Indoneziji... Vanilija koja raste u svojem rodnom Meksiku se smatra jednom od boljih, čemu doprinosi fakt da raste u zemlji svog porijekla, ali njena proizvodnja nije velika.

Vanilija Bourbon je sa otoka Indijskoj oceana: Madagaskara (najveći proizvođač, proizvodi oko 1000 tona mahuna godišnje), Comorskih otoka i otoka Reunion, ista vrsta se uzgaja u Africi i Indoneziji. Svoj naziv je dobila po bivšem nazivu otoka Reunion (Bourbon, u čast Francuskog kraljevskog doma). Bourbon vanilija je ista Vanilla planifolia, ali novi uslovi uzgajanja svakako utiču i na kvalitet ukusa i mirisa.

Smatra se da Bourbon vanilija posjeduje veoma bogati miris i ukus. Upravo ova vrsta se koristi radi proizvodnje prirodnog vanilina, koji se kristalizuje na mahunama nakon njihovog sušenja.

Proizvodnja prirodnog vanilina je dug i skupocjen proces. Mahune vanilije se pojavljuju na mjestu lijepih zeleno-žutih i žutih vanilinih cvjetova.

U prirodnim uslovima cvjetove oprašuju insektei i kolibri, ali na plantažama to rade ručno. Zelene mahune vise na granama oko 8-9 mjeseci, i zatim ih još pola godine suše. Nakon toga se na njma pojavljuju bijeli kristali – vanilin.

Tahitian vanilla raste na otocima Francuske Polinezije (Tahiti), rjeđa i skupocjenija vrsta. Smatra se da je njen ukus slabiji od meksičke Vanilla planifolia, ali zato miris intenzivniji. U njenom sastavu je manje vanilina i više heliotropina, koji daje voćniju nijansu.

Francuska vanilija (French vanilla) koju ponekad srećemo među sastojcima parfema nije posebna vrsta vanilije, već svojvrsna oznaka kvaliteta njenog ukusa i mirisa kao pravog (identičnog prirodnoj vaniliji) i intenzivnog. Naziv potiče od francuskog recepta vanilinog sladoleda.

 

punmiris.com

(Chocolat, 1999.)

O knjizi.

Čokolada započinje dolaskom Vianne Rocher, samohrane majke s malom kćeri, u maleno francusko selo na Pokladni utorak. Kako stanovnici Lansquenet-sous-Tannesa čiste ostatke karnevala i tako ulaze u razdoblje Korizme, Vianne se useljava sa svojom kćeri u napuštenu pekarnicu s pogledom na crkvu, gdje Francis Reynaud, mlad i samouvjeren curé naroda, promatra njen dolazak s neodobravanjem i sumnjom.

Pozadina.

Moja kćer je imala tri godine kada sam napisala Čokoladu. Ona je jedan od glavnih likova u priči, kao što je i njen izmišljeni zec, Pantoufle. Volim vjerovati kako je to ono što je sve pokrenulo; po prvi puta sam se osjećala spremna pisati kao majka, pokušati barem otprilike izaziti što je to za mene značilo. Počela sam razmišljati o svojoj majci i članovima svoje obitelji, u Francuskoj i dalje, i to je razlog zašto ih je toliko predočeno u ovoj knjizi. Pogotovo moja prabaka,, kojoj je ova knjiga posvećena, velik je utjecaj na mene; u isto vrijeme bila je veličanstvena kuharica, snažan majčinski lik kao i (kako je se najbolje sjećam) životna, ekscentrična i velikodušna mémée . Kako se priča, usudila se upisati svoga sina u drugu školu, radije negoli u katoličku školu s pristojbom, i tako je postala predložak i za Vianne i za Armande, a njena slika je na poleđini knjige, točno onakva kakve se sjećam, u svom vrtu s vrčem mlijeka u jednoj ruci. Armandina crvena podsuknja je njena, kao i način njene smrti, njezino odbijanje da se prilagodi i njezin životni polet. Vianneino vjerovanje u čarolije joj također pripada, kao i mnogo njenih recepata.

Najprije sam izmislila priču tijekom uskršnjih praznika, pa mi se učinilo prigodno smjestiti ju u to razdoblje. Uskrs za mene predstavlja pregršt sjećanja i asocijacija, svih zaredom francuskih; blistavi karnevali, potraga za pisanicama u prabakinom vrtu, priča o letećim zvonima, odlični izlošci u prozorima confiseriea i pâtisseriea. Katolička je crkva, naravno, još uvijek utjecajna u francuskim zajednicama. I čokolada. Čini mi se veoma neobično da bi Uskrs trebao biti tako usko povezan s odricanjem i poricanjem. Ispočetka je Uskrs bio vrijeme zabave i slavlja te ponovnog rođenja Proljeća. Poganski običaji koji još uvijek postoje to dokazuju. I također je ironično to što smo zatvorili krug. Trgovine nikada nisu pune napasti kao za Uskrs. Htjela sam napisati knjigu o sukobu između popuštanja i krivnje, s čokoladom kao glavnom metaforom.

Također sam htjela pisati o ljudima, i o tome kako dolazak pojedinca može utjecati na unutrašnje uređenje zajednice. Moje se knjige često usredotočuju na male zajednice i na utjecaje među stanovnicima. Što je manja skupina, to su dramatičnije posljedice kada netko uvede promjene.

Lansquenet nije stvarno mjesto, iako je veoma slično malom gradu za kojeg znam i kojeg sam pokušala prikazati što sličnijim. Može biti bilo gdje. Neprijateljstva i ljubomore ljudi su prilično svugdje gdje krenete.

Niti je knjiga postavljena u određeno vrijeme. Namjerno sam joj podarila staromodnost, kako bi ukazala na to da se radi o mjestu gdje se ništa godinama nije promijenilo, dok sam zadržala neke odlike suvremenog života. Još uvijek postoje mnoge seoske zajednice u Francuskoj - pogotovo na jugu - gdje je ovo vjeran opis, ali Čokolada nikada nije trebala biti precizan prikaz današnje Francuske. To je Francuska viđena kroz odabran, veoma osoban objektiv koji je povezan s nostalgijom koliko i sa stvarnošću današnjeg života.

Napokon, htjela sam pisati o čaroliji. Ne o poznatom pogledu na nju, već o čaroliji svakodnevnih stvari te načinu na koji nešto prilično obično, pod pravim okolnostima, može prevladati osobitim svojstvom. Vianneino vjerovanje u nadnaravno čini se opasno, čak zloslutno, za Reynauda. A ovdje su i njene veoma ljudske odlike - njeno razumijevanje i ljubaznost prema ostalima - što je čini onakvom kakva jest. Ne čini ništa što se ne bi moglo smatrati čistim uobičajenim dobrim namjerama. Njena čarolija, koja djeluje kroz jednostavne užitke, pristupačna je svima. Ako je vještica, kako Reynaud vjeruje, tada je to i svaka osoba sa sličnim vrijednostima. Živimo u svijetu koji postaje sve zamršeniji; a bombardirani smo izmiješanim porukama i nemogućim ciljevima kroz medije; kao Reynaud, naučili smo demonizirati užitak i biti preplašeni svojih osjećaja. Čokolada je bila moja reakcija protiv toga; molba za toleranciju drugih, ali i nas samih, podsjetnik kako je biti grešnik prirodno i dopušteno, kako samopopuštanje nije uvijek loše; kako ispitivanje ljudi pomoću uništenja nije način da se učine boljim ljudima.

Ne postoje pravi junaci i zli likovi u Čokoladi. Čak i Reynaud, sa svojom nepomirljivošću i svojom mračnom prošlosti, više je žrtva nego tlačitelj. Njegova duboka nesigurnost i njegova želja paralelno odbijaju Vianneinu osobnu potrebu za pripadnošću i njen strah od odbijanja. Niti je Katolička crkva zao lik u priči; Reynaud koristi vlastiti prikaz Katolicizma kako bi ojačao svoj vlastiti dnevni red samokontrole i odricanja. Vianne to isto čini na blaži način, ali i ona ima zaključke i predrasude, kao i Reynaud, ona je žrtva vlastite prošlosti. Vidim Vianne i Reynauda kao dvije strane iste kovanice; bliži su u pogledima svoje podloge, svojih strahova i svojim naporima od bilo koga drugoga u priči. Za mene je prava razlika između njih ta što je Vianne majka, a Renaud otac samo po nazivu.

Za Čokoladu je ljubav, a ne vjera, ta koja drži ključ izbavljenja. Reynaud se boji ljubavi, (i užitka kojeg izjednačava s grijehom), dok je Vianne može prigrliti i potiče njenu slobodu postojanja. Zbog svoje ljubavi prema kćeri Vianne mora pokušati otjerati prošlost; Reynaud je osuđen preživjeti ju u potpunoj odsutnosti. Ali nitko u ovoj priči ne stoji iza iskupljivanja; Vianne i Reynaud su oboje natjerani na kraju prilagoditi unutarnje demone, i volim misliti kako u tom tijeku oboje nauče nešto o sebi, i kako su oboje naposljetku sposobni ponovno pristupiti čovječanstvu.

algoritam.hr

Čokolada ima dugu povijest, koja seže čak do drevnih Maya. Oni su prvi koristili plodove drveta Theobroma cacao (u prijevodu: hrana bogova), koje raste u kišnim šumama Amazone, za prvoklasan, ukusni napitak - kakao.

                   

Čokolada - povijest i širenje svijetom

Bila je to gusta tekućina bogata okusa, a radili su je tako što bi kuhali i mljeli plodove kakaa i nakon toga tu smjesu u vodi miješali sa sojom, vanilijom i čilijem. Bila je dostupna samo odabranima i smatrala se hranom bogova.

Posredstvom trgovaca, čokolada je dospjela i u Meksiko, gdje su je Azteci s oduševljenjem prihvatili. U 15 st., otkrivanjem Amerike, otkriven je i slastan napitak. U Europu je vijest donio slavni pomorac Christophor Columbo. No, tek je Don Cortes donio sirovine, kao i opremu potrebnu za izradu čokolade, u Španjolsku. Europa je otkrila božanstveni napitak u kojem su više klase američkih indijanaca uživale stoljećima! Španjolci su odlučili stvoriti svoju verziju napitka, izbacili su ljuti čili i dodali cimet i šećer. Međutim, zbog slabe opskrbe kakaom, izrada čokolade nije se proširila.

Prekretnicu u proizvodnji čokolade dogodila se kad je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten, osmislio hidrauličnu prešu pomoću koje je uspio ekstrahirati čak 50% kakaovog maslaca, koji je dotad plivao po površini čokolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah. Prah je tretirao alkalnim solima da bi se lakše miješao s vodom.
Kasnije su počeli kakao maslac topiti i vraćati u kakao prah – na taj je način dobivena glatka pasta kojoj se mogao dodavati šećer bez opasnosti da masa postane zrnasta. I čokolada je postala mnogo ukusnija. Zahvaljujući kakao maslacu čokolade se onako slasno tope u ustima.

Kakao prah

Kakao prah iz kojeg nastaje čokolada radi se od sjemenki drveta Theobroma cacao. To je zimzeleno drvo, s crvenkastim i žutim cvjetovima. Plodove počinje donositi otprililike nakon 3 godine. Beru se mahune, koje se otvaraju uz pomoću drvenih čekića i vade se plodovi. Oni se naslažu na listove banane, i ostavljaju da fermentiraju 5-6 dana. Mijenja im se boja, od purpurno crvene do tamno smeđe.
Jezgra se pretvara u alkohol i šećernu tekućinu koja otječe, i počinje se stvarati čokoladni okus. Nakon fermentacije, plodovi se suše i kuhaju. Nakon kuhanja plodovi se usitnjavaju i melju u gustu tekućinu. Tekućina otvrdnjuje hlađenjem. Smjesa koja nastaje baza je svih čokoladnih i kakao proizvoda.

Postoje dvije osnovne vrste kakaa: criollo i forastero. Criollo je kvalitetniji. Naravno, manje od 15% svjetske proizvodnje čokolade nastaje iz te vrste. Forastero je kakao nešto niže kvalitete i od njega se radi većina čokolade u svijetu. Danas je smatraju luksuznom namirnicom koja se ne bi smjela jesti previše, po mogućnosti što manje, kako ne bi doprinijela debljini, aknama ili migrenama. Međutim, nova istraživanja poriču te općeprihvaćene netočnosti. Ona dokazuju kako je čokolada, odnosno kakaovac, izuzetno dobar za naše zdravlje i može pomoći u prevenciji mnogih bolesti, kao što su infarkt, rak i druge degenerativne bolesti.

Nutricionistički sadržaj čokolade

Naravno, on se razlikuje se ovisno o receptu. Generalno, čokolada sadrži:

• Proteine – potrebne za održavanje i oporavak masnih stanica – uglavnom zasićenih masti, do 50%;


• Vitamin E - topiv u masti, bitan za zaštitu integriteta stanične membrane;


• Kalcij, fosfor i magnezij – minerale esencijalno potrebne za jake kosti i zube;


• Željezo – neophodno za nastajanje hemoglobina, nositelja kisika u krvi;


• Kofein – stimulans živčanog sustava;


• Bakar – pomaže metabolizmu, formiranju melanina u koži i kosi i funkciji centralnog živčanog sustav;

Oprilike 50% čokolade čine masti. Razina kolesterola u krvi obično je povišena od hrane koja sadrži zasićene masnoće, ali tip zasićenih masnoća u čokoladi (naravno, ukoliko je riječ o originalnom kakaovom maslacu, ne biljnom nadomjestku) je stearinska kiselina. Taj tip masnoća nema nikakva utjecaja na kolesterol u krvi, što znači da oni koji pokušavaju ograničiti hranu sa zasićenim masnoćama kako bi smanjili kolesterol u krvi bez problema mogu konzumirati pravu čokoladu, bez straha od posljedica.
Čokolada sadrži i preko 400 poznatih kemijskih sastojaka uključujući metilksantin-teobromin, kofein, teofilin, serotonin, triptofan, anandamid, histamin. Kofein je prisutan u vrlo malim količinama. Teobromin je prisutan u znatno većim količinama. Iako teobromin ima slab stimulativni učinak, pretpostavlja se kako u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi stvaranju ugode i želje za čokoladom. Međutim, za to još ne postoje direktni dokazi.

Zbog velikih količina magnezija i mikro količina serotonina čokolada pomaže i u smirivanju ženske nervoze prilikom mjesečnice, a i općenito utječe na podizanje raspoloženja, što je pored neodoljivog okusa još jedan bitan razlog zbog kojeg za čokoladom posižemo kad smo u depresiji ili tužni.

Čokolada i problemi s aknama i prištićima

Studije su pokazale da većina ljudi čokoladu okrivljuje kao jednog od najvećeg krivca za probleme s aknama i prištićima.
Međutim, ne postoje dokazi koji to vjerovanje potvrđuju. Prema znanstvenim istraživanjima do sada sprovedenim, ne postoji supstanca ni komponenta u čokoladi koja može stvoriti akne i prištiće ili ih pogoršati.

Čokolada i prekomjerna debljina

Ukoliko redovito jedete više hrane nego je tijelu potrebno, i nego što stignete potrošiti, višak energije tijelo će spremiti u obliku tjelesne masti. Čokolada je energetski gusta, što znači da sadrži visoku razinu kJ za svoju težinu, otprilike 2200 kJ na 100 g.
Redovito jedenje energetski jake hrane najbrži je način dobijanja viška kilograma, ali bilo bi pogrešno reći da često jedenje čokolade automatski vodi ka prekomjernoj debljini. Krivac za prekomjernu debljinu u globalu je prejedanje, a ne određena vrsta hrane. Osoba koja ne jede previše može sigurno jesti čokoladu bez straha od debljanja.

Čokolada i degenerativne bolesti

Antioksidansi, kao npr. katehini, su supstance pronađene u nekim vrstama hrane kao što je čaj, voće i povrće, i mišljenje je kako oni štite tijelo od degenerativnih bolesti kao što su infarkt i rak. Sadržaj antioksidansa u čokoladi otkriven je kao značajno veći nego u čaju.
Čokolada, prvenstveno tamna čokolada, izvrstan je izvor katehina i može pomoći u prevenciji rasta krvnog kolesterola i smanjuje tendeciju zgrušavanja krvi. Naravno, potrebno je još dokaza kako ti rezultati utječu na zdravlje srca. Ako želite potaknuti pritok katehina i zadržati masnoće niskima, pokušajte piti kakao umjesto da jedete čokoladu, koja generalno sadrži puno više masti.

Vrste čokolade

Razlikujemo nekoliko osnovnih vrsta čokolade:

• Gorka čokolada - sadrži minimalno 35% kakao mase. Danas se mogu naći i čokolade sa 70 pa i 80% kakao mase.



• Čokolada za kuhanje – obično je gorka i ne onako fine strukture kao čokolada za jedenje. To je zbog manje količine kakao maslaca. Njezina je svrha prvenstveno da se miješa s drugim sastojcima.



• Couverture (čokolada za prelijevanje) – Riječ je o najkvalitetnijim vrstama čokolade. Takva čokolada mora sadržavati izrazito visoku koncentraciju kakao maslaca kako bi smjesa bila glatka i kako bi je se dalo lijepo oblikovati. U jeftinijim verzijama kakao maslac se zamjenjuje biljnim uljima, ali često je samo izgled ono što podsjeća na pravu čokoladu za prelijevanje.



• Mliječna čokolada – ono što najčešće konzumiramo. Postotak kakao mase u takvoj čokoladi u većini se slučajeva kreće do 20%, iako bolje i skuplje verzije sadrže i do 40% kakao mase. Jeftine, masovne verzije sadrže i do 50% šećera, a kakao maslac u njima često je zamijenjen biljnom mašću, a tu su, naravno, i umjetne arome. I time se daleko odmiču od onoga što je zaista prava čokolada.



• Bijela čokolada - u stvari i nije čokolada. Od čokolade sadrži samo kakao maslac, kome je dodan šećer, umjetna aroma i mlijeko, a ako se on zamijeni biljnim uljem dobijamo proizvod koji s čokoladom nema nikakve veze.

Zaključak: slatki grijeh i nije tako griješan kako se misli. I tako su sladokusci došli na svoje. Uživajmo u umjerenim količinama čokolade, kao i u činjenici da na taj način doprinosimo vlastitom zdravlju. Naravno, kao i kod svake namirnice, vrlo je bitno da pazimo na kvalitetu onoga što biramo.

Tatjana Hleb, beautymag.com

Zašto morate posetiti Amsterdam?

Odgovor na ovo pitanje može biti sasvim kratak i jednostavan a glasio bi : zato što je u pitanju jedan od najlepših i najneobičnijih gradova Evrope!

Amsterdam je grad karakteristične holandske arhitekture, kanala, brodića i mostova. Na prvi pogled imaćete utisak da je u Amsterdamu vreme stalo u sedamnaestom veku koji je poznat kao zlatno doba holandske kulture. Mnoge evropske prestonice obiluju istorijskim znamenitostima, ali ono što Amsterdam čini posebnim je to što je gotovo svaka gradjevina u užem centru grada u isto vreme kulturni spomenik i nečiji životni prostor, u isto vreme deo istorije ali i deo savremenog izgleda grada. Amsterdam je u isto vreme muzej na otvorenom, riznica znamenitih gradjevina i spomenika pod otvorenim nebom, ali i moderna uzurbana evropska prestonica. Glavni grad Holandije ima sve odlike metropole, zivost i ritam velikog grada.

Amsterdam će nesumnjivo ispuniti sva vaša očekivanja: od uživanja u prelepim, neobičnim amsterdamskim pejzažima do odličnog šopinga ali i još tako mnogo toga.

Amsterdam je jedna od umetničkih prestonica Evrope. Jedan od osnovnih razloga zašto milioni turista posete Amsterdam u toku godine su zlatna imena holadnskih slikara zastupljenih u bogatim kolekcijama amsterdamskih muzeja. Svi su čuli za Rajksmuzej - narodni muzej, muzej Van Goga i Stedelijk muzej - muzej savremene umetnosti, ali to nije sve! Amsterdam poseduje više od pedeset muzeja koji svojim bogatim kolekcijama privlače milione posetilaca svake godine.

U Amsterdamu ćete nesumnjivo pronaci sve što trazite! Od romantičnih pejzaža do proslavljene Crvene zone (Red light district) od holandskog slikarstva do odličnog šopinga. Amsterdam je podjednako grad zabave i grad kulture. Mozete uzivati u šetnji gradom ili centralnim parkom Vondel ali vas podjednako moze zabaviti uzurbana gomila turista koji škljockaju foto-aparatima i kojima se bez oklevanja mozete pridruziti.

Amsterdam je grad tolerancije i različitosti, grad istorije, zabave, grad odličnog prevoza. U Amsterdamu vaša destinacija nikada nije predaleko, naročito ako sledite onu staru latinsku izreku - dok ste u Rimu ponašate se kao Rimljani - što u konkretnom slučaju znači da Amsterdam obilazite kao pravi Amsterdamci, vozeći bicikl, naravno.

Osnovni podaci:

Iako se Parlament i glavne institucije države (ambasada Srbije i Crne Gore, takodje) nalaze u Hagu, Amsterdam je zvanično glavni grad Holandije. Amsterdam je takodje i najveći grad Holandije sa populacijom od skoro 750 000 ljudi a takodje i najposećeniji grad, sa više od 3,5 miliona turista godišnje.

Holandija se nalazi u Zapadnoj Evropi i graniči se sa Belgijom na jugu, Nemačkom na istoku dok je sa severa zapljuskuju talasi Severnog mora. Holandjani sebe nazivaju Nederlandjanima a jezik kojim govore, koji ce svakome sa srpsko-hrvatskog jezičkog područja zvučati vrlo neobično, nazivaju "Nederlands" dok je popularni naziv jezika Dač (Dutch).

Najpoznatije provincije, Severna i Južna Holandija, sačinjavaju tek delić Holandije, pored njih turiste mogu zanimati Severni Braband - ruralna oblast, Frisland - severna objast koja se sastoji od više ostrva, Limburg - gde se holadnska ravnica neznatno izdiže i koja se često naziva oblašću holandskih planina ili u originalu "nederlanske bergen".

Amsterdam - osnovni podaci:
Populacija: 735,500
Zemlja: Holandija
Vremenska razlika: ne postoji
Pozivni za Holandiju: 9931
Pozivni za Amsterdam : + 20

Valuta
Drzavna valuta u Holandiji je Euro ( € , EUR) koji se koristi gotovo u svim zemljama Evropske Unije. Za detalje u vezi razmene valute i načina placanja pogledajte korisni saveti.

Holandska klima
Najtoplije vreme je od juna do avgusta, sa temperaturama izmedju 21 - 26 stepena celzijusovih. Nema ekstremnih temperatura, u Holandiji je leto blago gotovo kao i zima. Holandija je, samim tim prava destinacija za turiste iz Srbije i Crne Gore, idealni beg od neizdrzljivih letnjih vrelina. Vazduh je relativno vlazan a magla je česta u jesen i prolece. Nemojte se iznenaditi hladnom amsterdamskom vetru koji duva u periodu od oktobra do maja. U tom periodu obavezno nosite ešarpe ili šalove, kao pravi Amsterdamci!

Istorija Amsterdama
Amsterdam je grad bogate istorije. U 17. veku ovaj grad je bio trgovačka prestonica sveta. Period od 1585-1672. se s pravom naziva Zlatnim dobom Amsterdama i u isto vreme zlatnim dobom holandske kulture, posebno slikarstva.

Holandski praznici
Kada planirate svoju posetu Amsterdamu obratite paznju na holandske praznike! Na dan praznika većina prodavnica je zatvorena, kao i većina muzeja a gradski saobraćaj se odvija po prazničnom redu vožnje.

Holandski praznici su:

Prvi januar, proslava Nove godine (Jan 1);
Veliki petak, Uskršnja nedelja i Uskršnji ponedeljak
Vaznesenje gospodnje (Četvrtak, 40 dana nakon Uskrsa, naravno po gregorijanskom kalendaru);
Kraljičin rodjendan - Rodjendan kraljice Julijane, majke sadašnje kraljice Beatriks (30. april);
Pentecost Sunday (7th Sunday after Easter) and Pentecost Monday;
Božić (25. decembar) i takozvani "Boksing dej" (26. decembar).
Kao dodatak ovoj listi praznika, u Holandiji se slave i Dani sećanja na Drugi svetski rat. Iako ovi dani nisu oficijalni praznici neke institucije su ovim danima zatvorene. 4. maj je dan svih onih koji su nastradali u drugom svetskom ratu a 5. maj je praznik oslobodjenja.

Dolazak u Holandiju za vreme praznika može biti i sasvim prijatno iskustvo, naročito ako budete imali sreće da propratite praznične povorke. Neke od njih su i povorke brodova duž amsterdamskih kanala.

Arhitektura
Amsterdam je savršena kobinacija modernog i starog. Moderni arhitekturalni projekti su se gotovo organski uklopili u eksterijer fasada iz 17. veka. Samim tim što Amsterdam nije veliki grad gotovo sva arhitekturalna dostignuća koja vas mogu zanimati su na dohvat ruke, ili na okret biciklističkog točka. To je jedan od razloga zbog kojih je ovaj grad visoko cenjen od strane ljubitelja arhitekture.

Planiranje posete
Pravi period za posetu Amsterdamu je jul i avgust kada je u Holandiji najtolije. Ali i ako rešite da posetite ovej grad u toku jeseni, zime, ili hladnog holanskog proleća može se desiti da vas sasvim prijatno iznenadi blaga holandska klima. U poredjenju sa klimom Balkana, leta su znatno hladnija a zime znatno toplije. Pa ipak, budite spremi za ledeni holandski vetar koji vas može podsetiti naše košave.

Potivna strana putovanja u Holandiju van sezone su znatno niže cene kako aviona i hotela tako i cene hrane po restoranima.

I još jedna sitnica koju nije loše imati na umu! Polja lala nadomak Amsterdama se šarene u svim mogucim bojama od sredine aprila do sredine maja.

Kulturna dešavanja
Kulturna dešavanja u Amsterdamu su mnogobrojna kako u sezoni tako i van nje. To što ne razumete holandski jezik vam neće biti nikakva prepreka jer je veliki broj ovih atrakcija na engleskom jeziku. Da bi se više informisali o kulturnim dogadjanima u Amsterdamu posetite sajt: www.visitamsterdam.nl

Čuvajte se dzeparoša!
Čuvajte se dzeparoša! Iako ponekad deluje sasvim miroljubivo Amsterdam ima sve probleme velikih gradova a jedan od njih je kriminal. Svake godine veliki broj turista bude opljačkano iz čiste nepažnje. Dakle, uzivajte u svom boravku u Amsterdamu ali i vodite računa o svojim stvarima!

Šta Ne raditi u Amsterdamu!

1. Ne voziti automobil u Amsterdamu
   Parkiranje u centru je skupo i komplikovano. A pored toga možete sasvim neprimetno dobiti kaznu za pogrešno parkiranje pa makar auto ostavili samo na pet minuta. "Klamperi" rade neprekidno i u slucaju da se ogrešite o pravila parkiranja možete se na ličnom primeru upoznati sa "klampima" kojim će vam "klamperi" onemogućiti pokretanje automobila. Naravno, i pored stresa moraćete da platite kaznu od 67,00 EUR pre nego što "klampi" budu sklonjeni. Kaznu morate platiti u roku od 24h, ili će vaš automobil biti odnesen.
   
2. Ne švercujete se u tramvaju!
   Nemojte to raditi jer u slučaju da budete uhvaćeni kazna je 60.00 EUR i mora se platiti na licu mesta!
   
3. Pazite na bicikle!
   Biciklistička staza je često vrlo blizu trotoara. Izbegavajte hodanje po biciklističkim stazama! U Amsterdamu biciklista uvek ima prvenstvo i neretko vozi vrlo brzo i nemarno. Kada čujete biciklističko zvonce, odmah se sklanjajte s puta!
   
4. Izbegavajte da ovim oblastima šetate noću!
   Ulice oko oblasti Niuvendajk (Nieuwendijk), juzni kraj oko Zejdajka (Zeedijjka), ulice od i oko Damraka nisu najbezbednije!
   
5. Ne pušite u vozovima i na železničkim stanicama!
   Od početka ove godine pušenje je zabranjeno na železničkim stanicama : u vozovima, na čekalištima i na peronima. Postoje specijalno dizajnirana mesta za pušače u kojima možete zadovoljiti svoju naviku. Ako to uradite na drugom mestu platićete kaznu od 25 eura a u slučaju da pikavac bacite na peron umesto u pepeljaru kazna će biti 40 eura.

Razmena novca
Sa obzirom da je u Holandiji euro važeća valuta najverovatnije vam neće biti potrebno da razmenjujete novac. Ako ipak u Amsterdamu razmenjujete novac najbolje je da to uradite na centralnoj stanici. "GWK" banka na centralnoj stanici nudi najpovoljniju razmenu i otvorena je 24h dnevno. Novac možete razmeniti i u Čekpointu - Chequepoint, mada njihova ponuda nije najpovoljnija. Kreditne kartice su vrlo rasprostranjene u Holandiji. Visa kard kartice i Maestro karice možete koristiti za podizanje keša sa aparata a takodje i u većini prodavnica i supermarketa.

Korišćenje telefona
Telefonske govornice se mogu naći svuda po Amsterdamu, na železničkoj stanici, u poštama, čak i u nekim kafićima. Korišćenje telefona je vrlo jednostavno samo ako imate pravu telefonsku karticu. Ove kartice možete kupiti u prodavnicama štampe, na kioscima. Naravno, u slučaju da zaboravite pozivni za SCG je 00381 i zatim pozivni za grad, bez nule.

Kupovina
Kao i u svim velikim gradovima u Amsterdamu imate raznorazne prodavnice od markiranih do onih pristupačnijih. Prodavnice rade ponedeljkom od 1-6 popodne a ostalim radnim danima od 9/10-6 popodne. Duže radno vreme je četvrtkom do 9h uveče a subotom zatvaraju ranije, u 5 popodne. Ulice za kupovinu su Kalverstraat, Damrak, Laidsestraat i ulice pored Severne crkve (Noorderkerk).
Što se tiče kupovine prehrambenih proizvoda, na svakom ćošku možete pronaći supermarkete od kojih je najpoznatiji Albert Hajn (Albert Heijn). On često ostaje otvoren do 8. ili čak 10h.

Holandski jezik
Znanje ovog jezika vam može dobro doći ali nije neophodno za sporazumevanje. Iako povremeno možete čuti sve varijante srpsko-hrvatskog jezika opet je engleski (eventualno francuski, nemački, ruski) dovoljan za snalaženje u Amsterdamu. U svakom slučaju na ovom sajtu možete naći neke osnovne fraze na holandskom.

Turistički biroi
Turistički biroi su pravo mesto (VVV) za dobijanje dodatnih informacija a posebno informacija koje se tiču trenutnih kulturnih dešavanja. Ipak, ako preko turističkog biroa budete rezervisasli sobu u hotelu napratiće vam manju sumu novca za tu uslugu. Na nashem sajtu možete izvršiti rezervacije bez dodatne naplate!

Transport u Amsterdamu

Amsterdam je idealan kako za pešake i bikickliste tako i za one koji koriste javni transport. Jedino je automobilski saobraćaj u Amsterdamu znatno otežan. Ulice su uske, uglavnom jednosmerne, pune turista i biciklista. Cena parkiranja u Amsterdamu je jako visoka a broj parking mesta ograničen. Pogrešno parkiranje se ne oprašta a kazne su visoke.

Transport od aerodroma, šatl (šuttle)
Najbolji i najsigurniji način putovanja od amsterdamskog aerodroma Šiphol do centra grada je vozom. Cena karte u jednom pravcu do stanice Centraal iznosi 3,20 EUR. Putovanje traje oko 15 minuta. Kada izadjete sa stanice vec ste gotovo u samom centru grada, nekoliko minuta šetnje i vec ste na trgu Dam.

Putovanje od amsterdamskog aerodroma Schiphol do centra grada taksijem staje od 35 EUR. U saradnji sa Dutch Business Limousine company mi omogućavamo našim posetiocima bezbrižno i prijatno putovanje od aerodroma. Na aerodromu Šiphol možete dobiti specijalnu VIP propusnicu - VIP-pass, koja vam omogućava da parkirate što bliže dolascima. Da bi izbegli neprilike na vašem putu sa aerodroma možete naručiti šatl sa vozačem koji ce imati karticu sa vašim imenom i brojem vašeg polaska.

Bicikl
Bicikl je zaštitni znak Amsterdama i najbrzi način da dodjete do svoje destinacije. Gotovo pola svog transporta u Amsterdamu se odvija biciklom.

Iznajmljivanje bicikla
MacBike ima 5 lokacija u samom centru Amsterdama: Amsterdam Central Station East & Leidseplein su glavne lokacije za iznajmljivanje. Za više informacija nazovite: +31 20 620 09 85. Taksi bicikl je super kul način prevoza po Amsterdamu!

Taksi
U amsterdamu nije uobičajeno stopirati taksi na ulici, mada vam u vreme kada nema velike potražnje to može poći za rukom. Taksi ćete radije pronaći na taksi stajalištima ili telefonom. Taksi će vas u tom slučaju uslužiti jako brzo, osim u retkim slučajevima u toku noći petkom i subotom. Taksi usluga je jako skupa (nema potrebe da im ostavljate bakšiš!) i koštaće vas od € 1.50 po kilometru, bez obzira na doba dana.

Iznajmljivanje automobila - Rent a car
Ne preporučujemo vam vožnju automobila po Amsterdamu. Čak i za dalje destinacije će vam biti mnogo udobnije putovanje vožom. Ali ako se ipak odlučite za automobil možete rentirati još po dolasku od rent a car companija na Schiphol aerodromu. Ostale mogućnosti su Avis, Budget Rent-A-Car, Europcar Autoverhuur B.V., Hertz Automobielen Nederland, National Alamo Rent a Car i Sixt Rent a Car.

Tramvaji
Tramvaji su definitivno jedan od najboljih načina prevoza u Amsterdamu. Kartu možete kupiti od vozača ili od konduktera u zadnjem delu tramvaja. Ipak najjeftinija je 'stripenkart" (sa dugačkim "a" u "kart") pomoću koje možete putovati i metroom i gradskim autobusima. Ovu kartu možete kupiti na železničkoj stanici, u prodavnicama novina, poštamam, turističkim biroima i u supermarketima.

'Strippenkart' se sastoji od 15 do 45 "stripena" i košta € 6.40 ili € 18.30. Ovu kartu može koristiti više osoba odjednom i to tako što sa svaku pojedinačnu vožnju (u koliko se vozite u okviru jedne zone, recimo zone užeg centra) treba da poništite po dva "stripena" po osobi. Stripene cete poništiti ili sami pomocu aparata za poništavanje ili će to uraditi vozač (ili službenik u zadnjem delu tramvaja ). Jednom poništena katrica važi minimum jedan sat bez obzira na to koliko puta menjate prevoz, sve dok ste u okviru iste zone. Potrebna su vam dva stripena za putovanje u jednoj zoni a tri za putovanje u dve zone - ako niste sigurni uvek se možete obratiti službeniku. Roze stripenkarte su jeftinije ali važe samo za starije od (65+) i decu ispod 12 godina.

Tramvaji saobraćaju do otprilike pola sata nakon ponoći - poslednji tramvaj kreće sa centralne stanice oko 12.15. Nakon toga možete koristiti noćni saobraćaj, autobuse koji na kreću sa centralne stanice i čija je frekvancija sasvim dobra. Takodje možete kupiti dnevne i nedeljne propusnice. Za više informacija posetite sajt: www.gvb.nl

Metro (Tube)
Amsterdamski metro je brz ali vam može biti od koristi jedino ako želite putovati daleko od centra grada.
Pogledajte mapu metroa Amsterdama.

Amsterdam Pass
Amsterdam pass je sprecijalna kartica koja će vam dati posebne pogodnosti. Pomoću nje će vam biti omogućen besplatan prevoz po Amsterdamu, besplatan ulaz u muzeje i besplatna vožnja kanalima.

Zabava u Amsterdamu, kultura, noćni život

Amsterdam je jedan od centara evropske kulture: od pozorišnih predstava do uličnih performera, od bioskopa i koncertnih sala do predivnih antikvarnica u muzejskoj četvrti. Svake godine u Amsterdamu se odigrava stotina premijera na raznim pozornicama širom grada i jako puno svetski poznatih imena održava koncerte, gostovanja, predavanja. O većini kulturnih dogadjanja se možete informisati ovde.

Pozorišta u Amsterdamu
Ne razumete holandski jezik? ne brinite, u Amsterdamu možete gledati pozorišne predstave na engleskom jeziku, i to gotovo svakog dana u nedelji!. Većina pozorišta je u okolini trga Leidseplein gotovo na nekoliko koraka jedan od drugog. Vrlo je jednostavno, udjite u zgradu pozorišta i uzmite primerak repertoara, i naravno, proverite cenu karata.

Bioskopi
Amsterdam poseduje više od 50 bioskopa gde se filmovi prikazuju na originalnom jeziku sa holandskim subtitlom, tako da nepoznavanje holandskog neće negativno uticati na vaš boravak u ovom gradu. Posebno je zanimljiv Tusčinski Theater. Ovaj bioskop je podignut još 1921. u egzotičnoj mešavini stilova Art Deco i "Amsterdamske škole" - Amsterdamse school style. Čim budete ušli u predivni, luksuzni foaje ovog muzeja svatićete zašto se smatra jednim od najlepših bioskopa na svetu. Cene bioskopskih karata su ynatno više nego u Srbiji i krecu se od 6 do 10 eura.

Muzika
Amsterdam je pravi grad za živu svirku od klasične muzike i opere do noćnih džez klubova i uličnih koncerata. U leto se u najlepšem amsterdamskom parku - park Vondel - održavaju koncerti na otvorenom.

Balet i igra
U Holandiji postoje dva svetski poznata baletska ansambla. Prvi je Holandski nacionalni balet - Dutč National Ballet koji na repertoaru ima i klasični i moderan ples i kome se najčešće možete diviti u Muzikteatru. Drugi ansambl je Holandski Dans teatar - the Netherlands Dans Theater koji redovno možete gledati na raznim svetskim pozornicama.

Noćni život
Amsterdam poseduje raznovrsni noćni provod kao i svaka prestonica. Većina dogadjaja je skoncentrisana u okolini Leidsepleina gde se nalazi i Stadsschouwburg (Gradski teatar) ali i mnoštvo kafea, restorana, bioskopa, kazino, teatar Lido. Posebno su zanimljiva i poznata dva kulturna centra, Paradiso and Melkweg.

Paradiso
Klub paradizo je definitivno hram moderne muzike. Iako je ono što je načinilo njegov imidz bio pop sada u njemu, noću i danju, možete uživati i uz rege, hip-hop, džez ali i uz klasičnu muziku, multimedijalne projekte, poeziju i film.

Melkweg
Melkweg u prevodu Mlečni put je dobio svoje ime po tome što je načinjen u zgradi u kojoj se prethodno nalazila mlekara. Ovaj klub je najaktivniji klub u Holandiji sa više od 1000 koncerata godišnje u svoje dve sale. Na programu je uglavnom najpopularnija muzika, poslednja rok ostvarenja ali i mnoštvo mladih umetnika ovde započinje svoju karijeru. U isto vreme Melgweg je najposećeniji klub u Holandiji. Za više informacija pogledajte sajt www.melkweg.nl

Kofišopovi
Kofišopovi nisu ono što bi na prvi pogled zaključili jednostavnim prevodom sa engleskog! U Holandiji je, kao što sve vec verovatno upoznati, dozvoljena prodaja malih količina marihuane a kofišopovi su kafei u kojima se ta prodaja obavlja legalno. Zabranjeno je prodavanje marihuane osobama mladjim od 18 godina a takodje je zabranjeno prodavanje više od 5 grama marihuane po osobi. Teške droge su strogo zabranjene!

Crvena zona - Red Light District
Ne zaboravite da je fotografisanje u Red Light zoni zabranjeno. U slučaju da ipak pokušate da napravite neki snimak ljutito lupanje sa druge strane izloga će vas podsetiti na pravila ponašanja. Ali nemojte misliti da je negodovanje jedino što će vam se desiti u slučaju da nastavite sa fotografisanjem uništavanje fotoaparata je samo jedna od mogućnosti. Dakle, bez kamere u Crvenoj zoni! Ako ipak želite da posedujete neku fotografiju ove oblasti, možete je naći na našem sajtu: Red Light besplatne fotografije.

Prostitucija u Amsterdamu
Prostitucija je legalna u Holandiji još od davne 1815. dok je od 1996. počela da bude oporezovana. Po statistikama u Holandiji ima više od 25 000 prostitutki dok se za polovina ovog broja smatra da su nelegalni imigranti.

Muzej marihuane - Haš Marihuana Hemp Museum
Ovaj muzej je smešten u ulici Audezajds -Oudezijds Achterburgwal 148 u Crvenoj zoni.
U ovom muzeju se možete informisati istoriji i o uzgoju marihuane. Ovde takodje možete kupiti uzorak semena za korišćenje u medicinske svrhe, naravno.

Kupovina u Amsterdamu

Kalverstraat

Prodavnice na Damraku

Amsterdam je grad antikviteta, knjiga, dijamanata ali pored ovih najpoznatijih produkata u Amsterdamu možete pronaći još tako mnogo toga.

Prodavnice u Amsterdamu rade jednokratno, od 09:00 do 18:00 časova, osim vikendom kada se zatvaraju sat vremena ranije. I ne dozvolite da vas iznenadi pustoš na ulicama Amsterdama ponedeljkom izjutra. Tada se prodavnice otvaraju kasnije, oko podneva.

Kupovina hrane

Primetićete da se gotovo na svakom koraku nalazi po jedan Albert Hajn (Albert Heijn) supermarket. Ovi supermarketi su najpoznatiji u Holandiji, i u isto vreme najbrzi, ako ne najjeftiniji način da se u Amsterdamu snabdete prehrambenim proizvodima. Najpoznatiji se nalazi u centru, iza Kraljevske palate.

Pored ovih supermarketa poznati holandski supermarketi su Eda, Dirk i Aldi koji je najjeftiniji mada nema veliki izbor proizvoda.

Kupovina odeće

U Amsterdamu postoji nekoliko kupovnih zona. Najpoznatija se nalazi u samom centru i kreće gotovo od Centralne stanice. To je zona u ulici Kalverstrar i ulici Niukalverstrat (Nieuwedijk-Kalverstraat). Ovo je pešačka zona duga gotovo kilometar i u njoj se nalaze gotovo sve najpoznatije prodavnice odeće i obuće u Amsterdamu. U ovoj zoni se takodje nalazi i veliki broj prodavnica knjiga. Neke od njih su specijalizovane za prodaju knjiga na engleskom, kao na primer "American Book Center".

Kada rešite da se odmorite od kupovine možete da prošetate do susedne ulice, Spau (Spui straat) gde se nalazi mnoštvo restorana i kafea.

Ako nemate sreće i u toku vaše posete Amsterdamu vreme ne bude prijatno za šetanje po Kalver ulici, uvek možete da se vratite nekoliko koraka i da na trgu Dam potražite Bijenkorf zgradu u kojoj se nalazi mnoštvo prodavnica. Druge opcije su Magna Plaza (u ulici Nieuwezijds Voorburgwal, blizu Dama) ili Kalvertoren u ulici Kalverstrat.

U slučaju da želite da u Amsterdamu kupite izuzetno luksuznu odeću to možete učiniti nedaleko od Muzejske četvrti, u ulici P.C.Hofdstrat (P.C. Hooftstraat). Ovde ćete pronaći butike visoke mode, kreacije Kartijea, Gučia itd.

Kupovina cveća

Za većinu ljudi prvo na šta pomisle kada neko pomene Holandiju je cveće. Pijaca cveća se nalazi u samom centru jako blizu trga Munt na koji se izlazi iduci pravo šoping zonom ulice Kalver. Ovde možete pronaci pravi suvenir iz Amsterdama ili poklončic za rodjake.

Kupovina antikviteta i umetničkih slika

Oblast u kojoj se nalazi najviše prodavnica antikviteta i prodavnica slika je zasigurno oblast nadomak Rajks muzeja. Medjutim cene slika i antikviteta u ovoj oblasti su izuzetno velike. Srećom, gotovo u svakom delu Amsterdama ima antikvarnica i starinarnica i ako imate sreće i srpljenja možete ih dobiti za nezanemarljivo manju svatu novca.

Pijace

Albert Kajp
Pijaca Albert Kajp (Albert Cuypmarkt) je jedna od najpoznatijih i najposećenijih otvorenih pijaca u Evropi. Hiljade posetilaca se nevno prošeta ovom pijacom i to posebno veliki broj subotom. Ovde bukvalno možete pronaći sve od sveže hrane do odevnih predmeta. Pijaca se nalazi u oblasti Pajp gde se nakon kupovine možete odmoriti u prijatnim kafeima i restoranima.

Severna pijaca - Noordermarkt
U prelepoj Jordan oblasti, blizu crkve Nordekerk, svake subote možete obići tržnicu sa najraznovrsnijim proizvodima. Ova pijaca je poznata po velikom izboru antikviteta, korišćenih knjiga i odeće koje možete pronaći po izuzetno niskim cenama. Ali pored toga možete kupiti i cveće, svežu hranu kojom se možete sladiti na licu mesta. Pijaca radi ponedeljkom od 09:00 do 13:00h, i subotom 10:00 do 16:00h.

Turističke atrakcije Amsterdama

Obilazak grada Amsterdama je pravo zadovoljstvo! Amsterdam nije tako veliki grad i bez ozbira na to da li se odlučite za pešačenje ili vožnju bicikla uvidećete da je čarolija Amsterdama jedna od onih stvari za koje važi poslovica koja kaže da su najlepše stvari u životu besplatne.

Uži centar, koji je glavno odredište turista, se prostire izmedju kanala koji se u vidu polukrugova nižu jedan za drugim sve do kanala Spigel (Spiegelgracht) koji je granica najuzeg centra grada. Uži centrar, ili Stari grad, je mesto gde je Amsterdam osnovan, u prvo vreme kao mali ribarski gradic na ušcu reke Amstel koji se do sedamnaestog veka utvrdio kao trgovačka prestonica Evrope i kada je nastala vecina zgrada koje i sada čine njegov nezaboravni pejzaž.

Unutar užeg centra nalazi se više odvojenih delova od kojih svaki poseduje svoj specifični šarm. Najstrariji deo grada je oblast koja se pruža vec od centralne stanice, koja je za većinu turista polazna tačka za obilazak grada. Od centralne stanice se kratkom šetnjom duz avenije Damrak dolazi do najpoznatijeg amsterdamskog trga, trg Dam (Dam plein) okruzenim zgradama Kraljevske palate, Nove crkve i kolosalnom zgradom u kojoj se nalazi muzej Madam Tiso.

Muzeji su jedna od najbitnijih turističkih atrakcija u Amsterdamu ali i sam obilazak grada se moze doziveti kao poseta muzeju na otvorenom. Jedna od preporuka koju vam možemo dati je da se jednostavno prepustite uzivanju u šetnji. Krenite, na primer, od prelepih amsterdamskih trgova.

Trg Dam
Samo desetak minuta od centralne stanice nalazi se najpoznatiji amsterdamski trg, trg Dam. Iako u Amsterdamu možete naci mnogo lepših delova, mirnijih i urednijih ovaj trg sa veličanstvenim fasadama Kraljevske palate, Nove crkve i muzeja Madam Tiso sigurno je vredan vaše paznje. On je mesto posebne istorijske vaznosti u šta se možete uveriti u Amsterdamskom istorijskom muzeju. Jedna od zanimljivosti je da je na ovom trgu izvršena primopredaja grada Napoleonu davne 1808. godine. Danas je ovaj trg stecište turista iz svih delova sveta.

Trg Leidseplain
Ovaj trg je centar noćnog života Amsterdama. Sa bezbroj restorana, kafea, bioskopa pozorišta ovaj trg je simbol zabave i dobrog raspoloženja, šarenila i živosti holandske prestonice. U tople letnje večeri turisti i domaćini uživaju u baštama kafea provodeći sate uz holandsko pivo i razgovor. Ulični muzičari, žongleri, jedači vatre i drugi zabavljači izvode preformanse na centru trgačesto do ranih jutarnjih časova.

Trg Rembrandt - Rembrandtplein
Rembrandtplein je uokviren pabovima, restoranima, kafeima, hotelima i zato predstavlja turistički magnet. Ovaj trg je i jedan od centara noćnog života sa tradicionalnim holandskim pabovima i holandskom zivom muzikom. U letnje večeri na ovom trgu možete videti ljude koji uživaju na otvorenom. U samom centru trga je park sa skulpturom velikog majstora čije ime trg nosi.

Kanali u Amsterdamu
Kanali su zaštitni znak Amsterdama i jedan od razloga zašto neki ovaj grad nazivaju "Severnom Venecijom". Mnogi posetioci Amsterdama su začudjeni količinom vode u samom gradu. Samim tim put u Amsterdam nije potpun dok se ne prevozate brodom po kanalima. Vožnja kanalom može biti relaksirajuća ali i uzbudljiva i možete je načiniti kako u toku dana tako i noću kada su kanali osvetljeni.

Četiri kanala je posebno poznato i to su glavni gradski kanali : Prinsengracht, Herengracht, Keizersgracht i Singel. Ali ima jako mnogo manjih prijatnih kanalića kao što su There Brouwersgracht, Bloemgracht i Leliegracht.

Crvena zona - Red Light District
Jedno od najčešcih pitanja turistima koji se vraćaju iz Amsterdama jeste je pitanje da li su posetili Crvenu zonu. Ne propustite kulturni šok koji ćete doživeti šetajući se ovom oblašću samog centra grada. U gotovo nepromenjenom pejzažu kanala i mostića nalazi se bezbroj prodavnica sa svakojakom sekualnom opremom, nešto nalik zabavnom parku seksa. Pivo i zabava na sve strane, seks na prodaju, seksi video, časopisi, igračke. Pa ipak svake godine milioni turista bezbedno prošeta duž crveno osvetljenih prozora Crvene zone. Pa ipak budite pažljivi ako prolazite mirnijim ulicama ove oblasti i ne zaboravite da je u njoj fotografisanje zabranjeno.

Radnja za kondome - Het Gulden Vlies
Ova specijalizovana radnja je kraljevstvo kondoma. U ovoj radnji možete pronaći kondome u svim bojama, oblicima, veličinama i ukusima. Obratite pažnju na to da su neki od njih su ručno bojeni i koriste se samo za dekoraciju. Pored toga ova radnja sadrži mnoštvo informacija o kondomima u vidu knjiga, pa čak i mali muzej kondoma.

Četvrt Jordan
Nekada je ova četvrt bila radnička oblast, sada je to oblast u kojoj uglavnom žive studenti, bogati biznismeni i umetnici. Duguljaste zgrade neobičnog oblika (kao na slici desno) su zaštitni znak ove oblasti a poseban šarm joj daju kanali i mostovi izmedju kojih se prostire. Ova oblast je na samo desetak minuta od centralne stanice samo od ulice Rokin skrenite na desno.

Broun kafei - brown cafes su karakteristični za ovaj kraj grada. Posetite ih i sami otkrijte šarm Jordana. Naravno, možete posetiti i umetničke galerije i unikatne prodavnice oko tri glavna kanala ove oblasti.

Artis zoološki vrt
U samom centru Amsterdama možete pronaći i najstariji zoološki vrt u Holandiji. On se sastoji od sledećih delova : zoološki vrt, planetarijum, botaniška bašta i geološki i zoološki muzej. U samom zoološkom vrtu možete pronaći raznorazne životinje iz svih krajeva sveta. Posebno zanimljiva vam može biti poseta akvarijumu koji se nalazi u sastavu zoološkog vrta. Ulaznica nije jeftina i koštaće vas oko petnaestak eura.

Most Magere
Od više od hiljadu amsterdamskih mostova, most Magere, ili u prevodu "Mršavi most" je najpoznatiji. Ovaj most povezuje obale reke Amstel i na svakih dvadesetak minuta se podiže da propusti brodove. Originalni most je načinjen još 1670. ali zbog razvoja transporta na reci Amstel ovaj prvi most je ubrzo zamenjen.

Vondelpark
Vondelpark je lociran na jugu Amsterdama samo nekoliko minuta šetnje od Lajdseplejna i Muzejske četvrti. Gotovo 10 miliona turista poseti ovaj park godišnje što ga čini najposećenijim parkom u Holandiji.

Albert Kajp pijaca
Pijaca Albert Krajp (Albert Cuypmarkt) je jedna od najpoznatijih i najposećenijih otvorenih pijaca u Evropi. Hiljade posetilaca se nevno prošeta ovom pijacom i to posebno veliki broj subotom. Ovde bukvalno možete pronaći sve od sveže hrane do odevnih predmeta. Pijaca se nalazi u oblasti Pajp (De Pijp) gde se nakon kupovine možete odmoriti u prijatnim kafeima i restoranima.

Asterdam.info